Karamela – ta bogata, zlatna slast koja nam osveži nepca – danas je jedan od najpoznatijih slatkiša na svetu. Međutim, malo ko zna da je nastala sasvim slučajno, iz male kuhinjske greške. Ova jednostavna mešavina šećera, maslaca i pavlake skriva u sebi jednu od najlepših priča o ljudskoj kreativnosti, strpljenju i, naravno, ljubavi prema slatkišima.
Karamela, u svom najosnovnijem obliku, datira iz davnih vremena. Još u drevnim civilizacijama Egipta i Kine, ljudi su topili šećer kako bi napravili gust sirup, koji je kasnije služio kao zaslađivač ili slatkiš. Međutim, ono što danas poznajemo kao karamelu, kremastu i bogatu, potiče iz 17. veka u Francuskoj.
Legenda kaže da je jedan francuski poslastičar slučajno pregrejao šećer dok je pripremao desert za lokalnog plemića. Umesto da se šećer jednostavno otopi, počeo je da poprima zlatno-smeđu boju, a njegov miris postao je toliko privlačan da se poslastičar nije usudio da baci smesu. Dodao je malo maslaca i pavlake, i tako je nastala prva prava karamela. Plemić je bio oduševljen, a novi slatkiš je ubrzo postao tražen širom Francuske.
Karamela se brzo proširila po Evropi, a njeni recepti su se razvijali i prilagođavali različitim ukusima. U Engleskoj su počeli da prave tvrdu karamelu, koja je postala popularna u obliku bombona, dok je u Americi, u 19. veku, meka karamela postala omiljena zahvaljujući poslastičaru Miltonu Hersheyju.
Hershey, poznat kasnije kao "kralj čokolade", svoju karijeru je započeo pravljenjem karamele. Njegova "Lancaster Caramel Company" postala je ogromno uspešna, a meka karamela sa dodatkom vanile bila je omiljena poslastica širom Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, Hershey nije stao na tome. Inspirisan francuskim tehnikama, prešao je na proizvodnju mlečne čokolade, ali je karamela ostala duboko ukorenjena u njegovom slatkišarskom carstvu.
Šta je to što karamelu čini tako neodoljivom? Odgovor leži u samom procesu kuvanja. Karamelizacija je složen hemijski proces u kojem se molekuli šećera razlažu i stvaraju stotine različitih spojeva koji utiču na ukus, boju i aromu.
Taj proces zahteva preciznost. Ukoliko se šećer pregreje, karamela će postati gorka, a ukoliko se prerano skloni s vatre, ostat će bez prepoznatljive dubine ukusa. To je jedan od razloga zašto je pravljenje karamele umetnost, ali i nauka. Savršen balans između temperature i vremena je ključan za bogatstvo ukusa koje nas osvaja.
Danas, karamela se pojavljuje u bezbroj oblika – od klasičnih karamel bombona, preko karamela sosova koji se prelijevaju po sladoledu, do slanih karamel kreacija koje su osvojile svet gurmana. Upravo je kombinacija slanog i slatkog postala moderni hit kada je u pitanju ovaj slatkiš. Karamela u kulturi i sećanjima Karamela je više od običnog slatkiša – ona je deo mnogih sećanja iz detinjstva. Bilo da je u pitanju baka koja vam je krišom dala karamel bombon ili trenutak kada ste prvi put probali karamel sos preko toplog pudinga, karamela je slatkiš koji budi nostalgiju i osmehe.